Pojam, vrste i etape u razvoju softvera
Računarski sistem predstavlja jedinstvo dva podsistema ili dve komponente: hardvera i softvera.
Za razliku od hardvera, koji predstavlja fizičku, materijalnu komponentu, softver predstavlja programsku komponentu računarskog sistema. Ako bi uporedili čoveka i računar, hardver bi mogli da nazovemo telo računara, a softver um - pamet.
Čovek se "opamećuje" učenjem, a računar instaliranjem (ugradnjom) različitih programa.
Prema funkciji koju obavljaju u računarskom sistemu, programe (softver) delimo u nekoliko grupa:
1. Operativni sistemi
2. Sistemski softveri
3. Aplikativni softveri (korisnički softveri)
4. Programski jezici i prevodioci/interpeteri
Napomena: U literaturi se mogu sresti i drugačije podele, u zavisnosti od izabranog kriterijuma. Za ovu podelu se može reći da je izvršena sa stanovišta korisnika.
OPERATIVNI SISTEMI
Operativni sistem je kopleksan programski paket. Sastavljen je od skupa programa čija je uloga da obezbedi lako i efikasno korišćenje računara. Bez operativnog sistema hardver računara, ne služi ničemu, makar bio sastavljen od najsavremenijih komponenti.
Operativni sistem se može definisati kao skup programa koji upravljaju resursima računarskog sistema i obezbeđuje interfejs ka korisniku.
Da bi zadovoljio sve ove zahteve, operativni sistem ima funkcije:
1) upravljanje perifernim jedinicama,
2) upravljanje memorijom,
3) upravljanje mikroprocesorom,
4) upravljanje podacima i programima,
5) kontrola funkcije (uključujući i otkrivanje i otklanjanje grešaka).
Operativni sistem mora stalno da prati akcije programa i promene u stanju hardvera i da deluje u skladu sa tim promenama. Ovo delovanje operativnog sistema odvija se pozivanjem odgovarajućih sistemskih programa u sastavu operativnog sistema kojima se izvršavaju različiti zadaci, a u skladu sa komandama koje mu je zadao korisnik .Operativni sistemi mogu se podeliti na osnovu:
a) brja programa koji mogu istovremeno da budu u memoriji,
b) broja korisnika koji mogu istovremeno da koriste računar,
c) načina zadavanja komandi i
d) prenosivosti na različite arhitekture.
Na osnovu broja programa koji mogu biti istovremeno u memoriji operativni sistemi se dele na:
1) monoprogramske - monoprocesne (jednoprocesne)
2) multitiprogramske - multiprocesne (višeprocesne)
Monoprogramski operativni sistemi omogućavaju da računar u memoriji drži i izvršava samo jedan program. (MS-DOS)
Multiprogramski operativni sistemi onogućavaju da se u centralnoj memoriji računara nalazi više programa istovremeno, od gojih se samo jedan izvršava u jednom trenutku. Vreme i redosled izvršavanja programa određuje operativni siste(WINDOWS,LINUX)
Na osnovu broja korisnika koji istovremeno koriste računar operativni sistemi se dele na:
1) jednokorisničke (singleuser) /DOS/
2) višekorisničke (multiuser)(Novell Net Ware, Windows NT (Now Technology), Windows 2000, Linux )
Na osnovu zadavanja komandi operativni sistemi se dele na:
1) operativne sisteme komandnog tipa
2) operativne sisteme grafičkog radnog okruženja
Kod operativnih sistema komandnog tipa komande se zadaju ukucavanjem naredbi sa svojim parametrima. Najpoznatiji operativni sistemi komandnog tipa su Unix i MS DOS.
Kod grafičkih operativnih sistema komande se najčešće zadaju pokazivanjem na nju. Komande su u obliku sličica koje predstavljaju određene komande. Najpoznatiji operativni sistemi sa grafičkim okruženjem su Windows i Linux.
ZADATAK:
Napraviti šemu na kojoj će biti prikazana podela operativnih sistema po različitim kriterijumima.
Čovek se "opamećuje" učenjem, a računar instaliranjem (ugradnjom) različitih programa.
Prema funkciji koju obavljaju u računarskom sistemu, programe (softver) delimo u nekoliko grupa:
1. Operativni sistemi
2. Sistemski softveri
3. Aplikativni softveri (korisnički softveri)
4. Programski jezici i prevodioci/interpeteri
Napomena: U literaturi se mogu sresti i drugačije podele, u zavisnosti od izabranog kriterijuma. Za ovu podelu se može reći da je izvršena sa stanovišta korisnika.
OPERATIVNI SISTEMI
Operativni sistem je kopleksan programski paket. Sastavljen je od skupa programa čija je uloga da obezbedi lako i efikasno korišćenje računara. Bez operativnog sistema hardver računara, ne služi ničemu, makar bio sastavljen od najsavremenijih komponenti.
Operativni sistem se može definisati kao skup programa koji upravljaju resursima računarskog sistema i obezbeđuje interfejs ka korisniku.
Da bi zadovoljio sve ove zahteve, operativni sistem ima funkcije:
1) upravljanje perifernim jedinicama,
2) upravljanje memorijom,
3) upravljanje mikroprocesorom,
4) upravljanje podacima i programima,
5) kontrola funkcije (uključujući i otkrivanje i otklanjanje grešaka).
Operativni sistem mora stalno da prati akcije programa i promene u stanju hardvera i da deluje u skladu sa tim promenama. Ovo delovanje operativnog sistema odvija se pozivanjem odgovarajućih sistemskih programa u sastavu operativnog sistema kojima se izvršavaju različiti zadaci, a u skladu sa komandama koje mu je zadao korisnik .Operativni sistemi mogu se podeliti na osnovu:
a) brja programa koji mogu istovremeno da budu u memoriji,
b) broja korisnika koji mogu istovremeno da koriste računar,
c) načina zadavanja komandi i
d) prenosivosti na različite arhitekture.
Na osnovu broja programa koji mogu biti istovremeno u memoriji operativni sistemi se dele na:
1) monoprogramske - monoprocesne (jednoprocesne)
2) multitiprogramske - multiprocesne (višeprocesne)
Monoprogramski operativni sistemi omogućavaju da računar u memoriji drži i izvršava samo jedan program. (MS-DOS)
Multiprogramski operativni sistemi onogućavaju da se u centralnoj memoriji računara nalazi više programa istovremeno, od gojih se samo jedan izvršava u jednom trenutku. Vreme i redosled izvršavanja programa određuje operativni siste(WINDOWS,LINUX)
Na osnovu broja korisnika koji istovremeno koriste računar operativni sistemi se dele na:
1) jednokorisničke (singleuser) /DOS/
2) višekorisničke (multiuser)(Novell Net Ware, Windows NT (Now Technology), Windows 2000, Linux )
Na osnovu zadavanja komandi operativni sistemi se dele na:
1) operativne sisteme komandnog tipa
2) operativne sisteme grafičkog radnog okruženja
Kod operativnih sistema komandnog tipa komande se zadaju ukucavanjem naredbi sa svojim parametrima. Najpoznatiji operativni sistemi komandnog tipa su Unix i MS DOS.
Kod grafičkih operativnih sistema komande se najčešće zadaju pokazivanjem na nju. Komande su u obliku sličica koje predstavljaju određene komande. Najpoznatiji operativni sistemi sa grafičkim okruženjem su Windows i Linux.
ZADATAK:
Napraviti šemu na kojoj će biti prikazana podela operativnih sistema po različitim kriterijumima.