Osnovni informatički pojmovi
Informatika
Podatak jе činjеnica koja sе možе zabеlеžiti tеkstom, brojеvima, bojom ili zvukom.
Obrada podataka jе procеs prеtvaranja ulaznih podataka u korisnе informacijе.
Informacija jе skup obrađеnih podataka kojе primaocu prеdstavljaju nеko obavеštеnjе, novost i uvеćava njеgovo znanjе. Na osnovu njih ljudi donosе odlukе.
Baza podataka je organizovan i uređen skup međusobno povezanih podataka koji je tako organizovan da olakšava pretraživanje, obradu i dobijanje informacija.
Informacioni sistem je skup različitih elemenata (ljudi različitih zanimanja,tehnika, metode, protokoli...) čiji zadatak je prikupljanje, obrada, čuvanje i selektivno prezentovanje informacija kao podrške upravljanju i odlučivanju u drugim sistemima.
- Informatika je nauka koja se bavi prikupljanjem, obradom, skladištenjem i prenosom podataka kao i korišćenjem informacija.
- Informatika je nauka koja se bavi automatskom obradom podataka
Podatak jе činjеnica koja sе možе zabеlеžiti tеkstom, brojеvima, bojom ili zvukom.
Obrada podataka jе procеs prеtvaranja ulaznih podataka u korisnе informacijе.
Informacija jе skup obrađеnih podataka kojе primaocu prеdstavljaju nеko obavеštеnjе, novost i uvеćava njеgovo znanjе. Na osnovu njih ljudi donosе odlukе.
Baza podataka je organizovan i uređen skup međusobno povezanih podataka koji je tako organizovan da olakšava pretraživanje, obradu i dobijanje informacija.
Informacioni sistem je skup različitih elemenata (ljudi različitih zanimanja,tehnika, metode, protokoli...) čiji zadatak je prikupljanje, obrada, čuvanje i selektivno prezentovanje informacija kao podrške upravljanju i odlučivanju u drugim sistemima.
Binarno predstavljanje podataka
Uobičajeni simboli koji čovek koristi u pisanoj komunikaciji su brojevi, slova i neki specijalni znaci (+, -, *, ?, !, #...). Računar je, međutim, elektronska mašina i ne razume jezik ljudi, već svoj, "elektronski jezik". Osnova tog jezika je elektronsko kolo koje može imati dva stanja - "ima struje" i "nema struje". Možemo zamisliti dve sijalice, od kojih je jedna ugašena, a druga upaljena. Prva ima vrednost 0, a druga vrednost 1.
To su "slova" koje računar razume. Takvo slovo nazivamo binary digit (bit), a azbuku koju čine ta dva slova nazivamo binarna azbuka. Jedan bit dovoljan je da se zapiše informacija tipa "tačno" ili "netačno".
Da bi se u memoriji predstavili brojevi, slova, boje i drugi podaci, vrši se grupisanje bitova u nizove od 8, 16, 32 ili 64 bita. Takav niz zove se BAJT. Njime se može u memoriji zapisati svaki broj ili slovo pomoću različitih kombinacija 0 i 1.
To su "slova" koje računar razume. Takvo slovo nazivamo binary digit (bit), a azbuku koju čine ta dva slova nazivamo binarna azbuka. Jedan bit dovoljan je da se zapiše informacija tipa "tačno" ili "netačno".
Da bi se u memoriji predstavili brojevi, slova, boje i drugi podaci, vrši se grupisanje bitova u nizove od 8, 16, 32 ili 64 bita. Takav niz zove se BAJT. Njime se može u memoriji zapisati svaki broj ili slovo pomoću različitih kombinacija 0 i 1.
Tako bi naša dekadna nula u računaru bila predstavljena kao niz od 8 binarnih nula:
0 = 0 0 0 0 0 0 0 0
Ilustrovaćemo binarne zapise i sledećim primerima:
1 = 0 0 0 0 0 0 0 1
2 = 0 0 0 0 0 0 1 0
3 = 0 0 0 0 0 0 1 1
A = 0 1 0 0 0 0 0 1
B = 0 1 0 0 0 0 1 0
C = 0 1 0 0 0 0 1 1
Pravilo (KOD) po kome se dekadne cifre i uobičajeni simboli prevode u binarnu azbuku naziva se ASCII (American Standard Code for Information Interchange =Američki standardni kod za razmenu podataka).
Više o ovom kodu možete pročitati na internet stranici: http://sr.wikipedia.org/wiki/ASCII
Vežba (domaći zadatak): Koristeću ASCII tabelu pokušaj da napišeš svoje ime binarnom azbukom.
0 = 0 0 0 0 0 0 0 0
Ilustrovaćemo binarne zapise i sledećim primerima:
1 = 0 0 0 0 0 0 0 1
2 = 0 0 0 0 0 0 1 0
3 = 0 0 0 0 0 0 1 1
A = 0 1 0 0 0 0 0 1
B = 0 1 0 0 0 0 1 0
C = 0 1 0 0 0 0 1 1
Pravilo (KOD) po kome se dekadne cifre i uobičajeni simboli prevode u binarnu azbuku naziva se ASCII (American Standard Code for Information Interchange =Američki standardni kod za razmenu podataka).
Više o ovom kodu možete pročitati na internet stranici: http://sr.wikipedia.org/wiki/ASCII
Vežba (domaći zadatak): Koristeću ASCII tabelu pokušaj da napišeš svoje ime binarnom azbukom.
Jedinice za merenje količine informacija
Kada govorimo o mernim jedinicama, na primer, količini neke materije, dužini puta, vremenu potrebnom da se pređe određeni put... obično imamo iskustveno znaje ili osećaj za to koliko predstavlja 1 kilogram, 1 litar, 1 sat i slično. Kada govorimo o informacijama, obično koristimo opisne termine poput malo ili mnogo. Međutim, u informatici količinu podataka i informacija merimo jedinicama o kojima smo već govorili: bit i bajt.
Kao što od metra, litra, sekunde... postoje i veće jedinice, tako postoje veće jedinice od bajta:
1024bajta = 1 KB (kilobajt)
1024KB = 1MB (megabajt)
1024MB = 1GB(gigabajt)
1024GB = 1TB(terabajt)
Zašto baš 1024?
Azbuka koju računar razume naziva se binarna azbuka. Njena osnova je broj 2.
Kao što od metra, litra, sekunde... postoje i veće jedinice, tako postoje veće jedinice od bajta:
1024bajta = 1 KB (kilobajt)
1024KB = 1MB (megabajt)
1024MB = 1GB(gigabajt)
1024GB = 1TB(terabajt)
Zašto baš 1024?
Azbuka koju računar razume naziva se binarna azbuka. Njena osnova je broj 2.